gs1Općina Vrhovine je jedinica lokalne samouprave u sastavu Ličko-senjske županije i područije je od posebnog državnog interesa. (Općina je od posebne državne skrbi ). Prostire se na površini od 224 km2, što je ukupno 4,18% ukupne površine Ličko-senjske županije, sa 8 naselja, što ga svrstava na šesto mjesto po veličini jedinica lokalne samooprave unutar Ličko-senjske županije.

Područje Općine Vrhovine prostire se na obroncima Male Kapele između Nacionalnog parka Plitvička jezera i Velebita na važnom tranzitnom prometnom pravcu D52 (koji povezuje Jadransko more preko Senja, Otočca i Vrhovina s poznatim  prirodnim ljepotama Plitvica te željezničkoj trasi koja povezuje Zagreb i Rijeku s Dalmacijom. Nadmorska  visina teritorija Općine Vrhovine je između 500 (Zalužnica) i 1.150 m  n/m (Javornik), sa specifičnim prirodnim ambijentom, kojeg između ostalog karakterizira:

  • Bogat i kvalitetan šumski fond (pretežno crnogorica)
  • Jedinstvena biocenoza staništima
  • Neposredno okruženje jedinstvenog krajobraza bisera prirodnih ljepota svjetskih razmjera – NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA
  • Primjeran pedološki sastav poljoprivrednog zemljišta pogodnog za poljodjelstvo i stočarstvo, posebice za proizvodnju sjemenskog krumpira, krmno i ljekovito bilje;
  • U morfološkom, klimatskom i prehrambenom  smislu izuzetno pogodno područje za razvoj intenzivnog i ekstenzivnog stočarstva i lovnog gospodarstva;
  • Karakteristična planinska klima s ponekad «oštrim» zimama, a ljeta s toplim danima i hladnim noćima;
  • Potpuno čist i nezagađen ambijent;

Osnovno obilježje reljefu daje Mala Kapela na sjeveroistoku (s najvišom točkom Seliški vrh1.279 m n.m.). Padine Male Kapele spuštaju se prema Vrhovinskom polju, te su na području Općine Vrhovine najviši vrhovi Krivi javor (1.204 m n.m.), Ciljak (1.018 m n.m.), Cigelj (1.164 m n.m.) i Brda (1.006 m n.m.). Između  tih vrhova je teren vrlo razveden s bujnim zasebnim vrhovima, prevojima, dolinama i dragama.

Južno od naselja Vrhovine ističe  se vrh Panos (974 m n.m.). Prostor cijele Like pa tako i Vrhovina pripadapodručju krša. Površinska su krška obilježja uočljiva kao stijenske pukotine (suhe ili izvorišne), kao estavele, jame, ponori, pećine, veće i manje vrtače, krška polja (Vrhovinsko, Gacko polje).

Hidrološka obilježja odraz su geoloških karakteristika prostora. Podzemne su vode po količini značajnije od izvorišnih, no za sada su slabo istražene. Podzemlje krša karakterizira općenitosekundarna stijenska poroznost. Zbog tankog i nedovoljno efikasnog površinskog zaštitnog sloja, spajanje površinskih i podzemnih voda odvija se veoma brzo. Onečišćenja s površine na taj način brzo stižu u podzemlje te su ovi prostorni izrazito ekološki osjetljivi.

Na osnovi geoloških obilježja područje Općine Vrhovine je obzirom na potencijalnu seizmičku aktivnost svrstano u VI zonu MCS prema mogućem intenzitetu potresa.

Klima je na području Općine Vrhovine planinska, s nekim obilježjima kontinentalne klime u nizinskom dijelu. Ljeta su kratka i sušna, a zime hladne i druge s mnogo snijega. Najniže srednje mjesečne temperatureimaju siječanj, veljača i prosinac, a srednja godišnja temperatura je nešto veća od 8oC (u planinskim predjelima 4 - 6oC). 

Najveći porast temperature javlja se između travnja i svibnja, dok se najveći pad temperature javlja između listopada i studenog.

Vrijednosti apsolutnih ekstrema temperature zraka izražavaju kontinentalnost klime.

Najviši apsolutni maksimumi su u srpnju i kolovozu (do 36,5oC), a minimumi su u sijecnju (do -21,1oC). Godišnje razlike maksimalne i minimalne temperature su 29 - 45oC.

Prosječno je broj snježnih dana s više od 1 cm snijega u Vrhovinama 30 - 80 dana godišnje (u pravilu od studenog do travnja). Maksimalna visina snijega kreće se od 80 do 150 cm, a u planinskom dijelu Općine Vrhovine je 1980.godine zabilježeno 286 cm.

Trajanje snježnog pokrivača u višim predjelima  je duže (20 - 70 dana godišnje), a u ravničarskom nižem dijelu kraće (desetak dana u debljini 30 cm i više).

Najveća učestalost vjetra u Vrhovinama je iz pravca sjeverozapada (30%) i sjevera (16%). Najmanje pušu zapadni (5%) i istočni vjetrovi (4%). Oko 15% dana je s tišinom, a 60% dana s vjetrom do 2 bofora.  

Općina Vrhovine je političko teritorijalna  zajednica u kojoj je 1991.godine živjelo  2.853 stanovnika ,dok ih je danas samo 1.256  (popis 2001).

Naselja u sastavu općine Vrhovine su: Gornje Vrhovine, Dugi Dol, Rudopolje ,Turjanski, Vrhovine, Zalužnica, Donji i Gornji Babin Potok.



Izvadak iz: STRATEGIJE GOSPODARSKOG RAZVOJA OPĆINE VRHOVINE

Dugoročni razvoj općine Vrhovine ne može se zasnivati na podlogama prošlosti, nego će se odvijati u posve novim odnosima, koji su uvjetovani tržišnim i poduzetničkim sustavom gospodarenja. Mora obuhvatiti ne samo elemente normalnog razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti, nego uključiti ukupni proces obnove od ratnih razaranja i posljedica, koje bi trebalo ubrzati i što prije normalizirati gospodarske, demografske i psihološke uvjete za zdravo ekonomsko i političko okruženje.

Od općine Vrhovine se očekuje da bude osposobljena za samostalni gospodarski i društveni razvoj, zasnovan na vlastitim proizvodnim snagama.

Takav pristup danas je jedino moguć s obzirom na mnogobrojne neizvjesnosti: proces tranzicije, brzinu i relativnu uspješnost obnove, spori izlazak iz gospodarske depresije i početak oživljavanja gospodarske djelatnosti, negativna demografska kretanja i potrebu prilagođavanja postojećih kapaciteta i subjektivnih snaga Općine novim uvjetima.

Sam proces planiranja strateškog gospodarskog razvoja, započeo je Odlukom Općinskig Vijeća općine Vrhovine da uspostavi suradnju s USAID-om i Projektom reforme lokalne samouprave (PRLS) Urban Instituta, te kada je gospodarski razvitak odabran i prihvaćen od strane Općinskog vijeća (2003. godine) kao prioritetni model budućeg razvoja Općine.

Strateške gospodarske  grane u općini Vrhovine su:

  • Drvna industrija,
  • Turizam i
  • Poljoprivreda

vrhovine1904